Slavuj.net Dobar glas bolji sadržaj
Letnje računanje vremena počinje noćas i kazaljke će u 2.00 posle ponoći biti pomerene za jedan sat unapred, na 3.00.
Letnje računanje vremena trajaće do poslednjeg vikenda u oktobru.
Zašto imamo ljetno vrijeme?
Ideju o ljetnom ili dnevnom vremenu spomenuo je 1784. godine Benjamin Franklin, američki izumitelj, znanstvenik i državnik. Međutim, tek je 1907. godine William Willett u Britaniji uputio ozbiljan prijedlog za ljetno računanje vremena. Ljut na trošenje dnevne svjetlosti tijekom ljetnih jutra, objavio je pamflet pod nazivom “Otpad dnevne svjetlosti”.
Godine 1916., godinu dana nakon Willettove smrti, Njemačka je postala prva zemlja koja je prihvatila ljetno računanje vremena. Velika Britanija učinila je to nekoliko tjedana kasnije, zajedno s mnogim drugim nacijama uključenim u Prvi svjetski rat (1914.-1918.).
U roku od nekoliko godina od njegovog uvođenja, mnoge su zemlje širom svijeta usvojile ljetno računanje vremena. No, o koristima od toga trajna je rasprava od kada je prvi put predstavljena.
Drugi svjetski rat i ‘Britansko dvostruko ljetno vrijeme’
Tijekom Drugog svjetskog rata (1939.-1945.), Britansko dvostruko ljetno vrijeme – dva sata prije Greenwicheva srednjeg vremena (GMT) – privremeno je uvedeno za razdoblje kad bi na snazi bila uobičajena dnevna ušteda. Tijekom zime, satovi su držani sat vremena prije GMT-a kako bi se povećala produktivnost.
Europoski zastupnici glasuju za ukidanje obveznog ljetnog vremena.
Ljetno računanje vremena vjerojatno će prestati u Europi. Ljudi u Eurpi će ove godine postaviti satove naprijed ali ovo bi mogao biti jedan od posljednjih vremena.
Europski parlament izglasao je okončanje procesa obveznog proljeća naprijed – jesen u cijeloj EU već 2021. U Europi se takav pomak službeno naziva Ljetno vrijeme, ali obično se naziva i ljetno vrijeme ( DST).
Ovo ipak nije posljednji korak. Sada Europski parlament mora pronaći kompromis sa svakom članicom EU-a.
Prema odobrenom prijedlogu, svaka država članica odlučila je hoće li nastaviti s promjenom sata ili se trajno pridržavati ljetnog ili zimskog vremena.
Svih 28 zemalja članica trebalo bi reći Europskoj komisiji što planiraju učiniti do travnja 2020. godine.
Članovi Europskog parlamenta i Europske komisije rekli su da se nadaju da će države koordinirati svoje pristupe kako EU ne bi ponovno postala krpa različitih vremenskih pravila koja ometaju nesmetano kretanje voznih i zrakoplovnih letova.
Trenutna EU direktiva poziva sve 28 država da pređu na ljetno vrijeme posljednje nedjelje ožujka i na zimsko vrijeme posljednje nedjelje listopada.
Europska komisija dala je prijedlog za ukidanje ljetnog vremena prošle godine, nakon što je javno savjetovanje pokazalo da 84 posto ljudi favorizira otkaz. No, anketa je žestoko kritizirana jer nije reprezentativna.
Ljudi u Njemačkoj sudjelovali su u približno 3 milijuna od 4,6 milijuna anketnih odgovora. Od tada se ljudi u drugim zemljama žale kako je to još jedan primjer Njemačke koja upravlja EU programom.
Drugo istraživanje EU-a također je reklo da promjena satova štetno utječe na zdravlje ljudi.
U početku je EU željela ukloniti promjene sata do 2019. godine, ali plan je shvaćen previše žustrim, a bilo je i drugih gorućih pitanja o kojima se moglo raspravljati.
Rusija je prestala mijenjati satove naprijed i natrag u 2011. U početku su prihvatili ljetno vrijeme cijele godine, ali 2014. su prešli na zimsko vrijeme nakon što su se ljudi žalili da su zime bile previše mračne.
Sat se ne može prikazati ljetnim i zimskim vremenom. Sat prati pokrete sunca i mjeseca, povezujući ih sa vremenom, i to se ne može gurnuti naprijed ili naprijed bez redizajniranja čitavog mehanizma sata. Astronomski sat dizajniran je 1410. godine, mnogo prije koncepta ljetnog vremena.
