Slavuj.net Dobar glas bolji sadržaj
Bez križa ne bi bilo života, a da nema uskrsnuća, nema nade (vidi 1 Kor 15).
Ne samo da se osvrćemo na križ, nego i na nebo, gdje uskrsli Isus čak i sada služi kao naš vrhovni svećenik na najsvetijem mjestu nebeskog svetišta. Radujemo se i skorom dolasku pobjedonosnog Krista koji će doći s domaćinima nebeskih anđela da nas povedu živjeti s Njim zauvijek!
Zanimljivo je da se Biblija ne odnosi na dan Kristovog uskrsnuća s bilo kojim posebnim imenom poput “Uskrs” ili “Dan uskrsnuća”, već jednostavno kao “prvi dan u tjednu” kako bi se utvrdio koji je dan u tjednu Isus uskrsnuo , U 1. Korinćanima 15: 4, Pavao ga naziva „treći dan“ kako bi podsjetio svoje čitatelje da je ispunjeno proročanstvo (vidi Matej 16:21; 17:23; 20:19; Luka 24:46).
Povijesno, čini se da je proslava nedjelje kao posebnog dana za kršćane započela proslavom Uskrsa u drugom stoljeću. Jedino sjećanje na Kristovo uskrsnuće koje je Sveto pismo odobrilo jest krštenje (vidi Rim 6: 4; Kol 2:12; 1. Petr. 21:21).
U mnogim zemljama u kojima je Uskrs visoko zastupljen, crkve ovaj dan koriste kao vrijeme evangeličkog dosega za zajednicu i sudjelovanja članova. Za vrijeme Uskrsa i tijekom cijele godine uzdignemo Krista, njegovu riječ, njegovu pravednost, njegovu službu u svetištu, njegovu spasilačku snagu u velikoj raspravi, poruke svojih triju anđela, njegovu zdravstvenu poruku, njegovu posljednju misiju u svijetu i Njegov uskoro Drugi dolazak.
Koja je povijest Uskrsa i odakle potječe proslava dana?
Naziv “Uskrs” Potječe iz anglosaksonske Eostre, ime božice proljeća. Već u 8. stoljeću ovo se ime počelo primjenjivati na godišnjicu Kristovog uskrsnuća. S vremenom je nestala veza s božicom, a jedino preostalo značenje bilo je povezano s Kristovim uskrsnućem. Pitati odakle i kada potječu prakse samo djelomično vrijedi, za većinu naših praksi u svakodnevnom životu ima antike u drevnom svijetu. Tijekom stoljeća značenja se mijenjaju.
Tammuz je bio cijenjen i štovan kao Sin Sunca i prvo slovo njegova imena vremenom je postalo simbol obožavanja sunca. Ljudske žrtve boga sunca prinošene su na šumi pećine koja nalikuje prvom slovu njegova imena, poznatom kao križ. Proslavljen je njegov rođendan, 25. prosinca, kao i prvi dan u tjednu koji se zvao Sunčev dan, odnosno nedjelja.
Semiramisu su izdvojili vrijeme u čast mjeseca. Oni su izdvojili prvi puni mjesec nakon usmene ravnodnevnice (početak proljeća), odnosno 21. Marta.
Prva nedjelja nakon ovog punog mjeseca bio je dan proslave posvetivši ga ponovnom rođenju života i plodnosti. Zecevi i jaja su korišteni u slavlju kao simboli reprodukcije, kao i druge prakse.
Kada su ljudi u kasnijim stoljećima kombinirali poganske prakse i kršćanske prakse, 25. prosinca prepravljeno je Kristovo rođenje i proslava ponovnog rođenja, uskrsni praznik koji slavi Isusovo uskrsnuće.
Tammuz se spominje i u Bibliji.
Knjiga proroka Ezekiela 8,14-18:
“Onda me je odveo na vrata Gospodnjeg doma koja su na sjeveru. I gle, tamo su žene sedele i oplakivale Tamuza.
Tada mi reče: „Vidiš li to, sine čovečiji? Videćeš još velikih gadosti, gorih od ovih.”
Zatim me je odveo u unutrašnje dvorište Gospodnjeg doma. A na ulazu u Gospodnji hram, između predvorja i oltara, bilo je oko dvadeset i pet ljudi, leđima okrenutih prema Gospodnjem hramu, a licem prema istoku, i oni su se klanjali suncu prema istoku.
Onda mi reče: „Vidiš li to, sine čovečiji? Judinom domu je tako lako da čini gadosti koje ovde čine, da pune zemlju nasiljem i da me uvek iznova vređaju. Eto, guraju mi granu pod nos.
Zato ću i ja postupiti u svom gnevu. Moje oko se neće sažaliti i neću se smilovati. Iz svega će glasa vikati na moje uši, ali ih ja neću uslišiti.”
. (Ezekiel 8: 14-18)
U Ezekielu, osmom poglavlju, čitali smo kako žene plaču za Tammuzom; i ljudi okrenu leđa božjem hramu i obožavaju sunce prema istoku. Također su obožavali božicu mjeseca koja se povezala s plodnošću praveći kolače ovoj „kraljici neba“. (Jeremija 7:18)
Veliki razlikovni znak pogana bilo je nedjeljno štovanje, a Božje obilježje je subota. (Ezekiel 20:12, 20-21)
Iskoristimo ove lijepe proljetne praznike.
- Odite na crkvene službe sa svrhom da upoznamo bolje Krista.
- Pozovite nemoćne ljude da dođu u crkvu gdje mogu zajednički dijeliti hranu razmišljajući o otkupiteljskom djelu koje je izvršio Isus.
- Darivanja koristite za pomoć siromašnima i za izgradnju projekata
- Bog nam pomaže, učinimo ovaj uskrsni dan prigode koji se može zapisati u nebeske knjige i širenje poruke Trećeg Anđela.
„Bez obzira jeste li jeli ili pili ili što god drugo radili, sve činite na slavu Božju.“
