Rješenje, koji su ostali bez posla u inozemstvu: ‘Vratite se kući i radite u poljoprivredi’

Milan Krkobabić, ministar bez portfelja u vladi Srbije zadužen za regionalni razvoj i koordinaciju rada javnih poduzeća i akademik Dragan Škorićpozvali su državljane Srbije koji su privremeno ili trajno izgubili posao u inozemstvu da u domovini osnuju ekonomski održiva poljoprivredna imanja ili da se priključe nekoj od postojećih zadruga.

U zemlju se, prema riječima predsjednika Aleksandra Vučića, nakon izbijanja pandemije koronavirusa vratilo oko 400.000 građana.

Krkobabić i Škorić, kao supredsjednici Nacionalnog tima za preporod sela Srbije, istakli su da svi građani koji su sada stigli iz inozemstva mogu svoju budućnost ostvariti u vlastitoj ili u zadružnoj mini-mljekari ili stočarskoj proizvodnji, u voćnjaku, vinogradu, plasteniku, pčelarstvu, proizvodnji ljekovitog bilja, ili u seoskom turizmu, prenose srpski mediji.

Uz primjenu visokih tehnologija i savjeta domaćih stručnjaka s poljoprivrednih fakulteta i više znanstvenih instituta građani mogu proizvoditi zdravu i ukusnu hranu te brendirati svoje proizvode, drže Krkobabić i Škorić.

Krkobabić je objasnio da se voćarstvo pokazalo kao odličan model u razvoju nerazvijenih područja Srbije i u rješavanju ekonomskih, socijalnih i demografskih problema.

Dodao je da su stručnjaci procijenili kako jedna obitelj u Srbiji može solidno živjeti od dva hektara borovnica, 3,5 do četiri hektara malina, od 2,5 do tri hektara jagoda i trešanja, te ako zasadi kupine, jabuke i kruške na pet hektara, ili orah, lijesku, višnju, šljivu ili breskvu na površini od 10 hektara. Voćarstvo je moguće razvijati u svim krajevima Srbije.

Slavica Đukić Dejanović, ministrica zadužena za demografiju i populacijsku politiku, kazala je da država sada ima šansu uraditi nešto konkretno za povratnike.

“Kada se završi epidemija, voljeli bismo da svi oni koji su se sada vratili iz inozemstva ostanu, jer su to uglavnom radno aktivni ljudi. Mislimo da će zamah koji smo kao država pokrenuli investicijama i otvaranjem novih radnih mjesta dati prostor najvećem broju povratnika da ostanu u svojoj domovini i ovdje nastave svoj obiteljski i profesionalni život”, kaže Đukić Dejanović.

Prema njenim riječima, u jugoistočnom dijelu Srbije koji je zahvaćen depopulacijom, utvrđen je određen broj industrijskih postrojenja. Ona dodaje i da su već vidljivi neki parametri koji govore da je to pozitivno utjecalo na migraciju iz tih krajeva.

“Sada je za očekivati da će se neki željeti iz inozemstva vratiti se u svoj rodni kraj”, kaže Đukić Dejanović.