Motivacija: kako biti i ostati motiviran.

Motivacija je snažna, a opet lukava zvijer. Ponekad je zaista lako biti motiviran a nekada je gotovo nemoguće shvatiti kako se motivirati i zarobljeni ste u vječnom odgađanju. Ova stranica sadrži najbolje ideje i najkorisnija istraživanja kako postati i ostati motiviran.

Kako dugoročno ostati motivirana, bez obzira pokušavate li shvatiti kako motivirati sebe ili kako motivirati tim. Ova stranica bi trebala obuhvatiti sve što trebate znati o motivaciji.

1. Šta je motivacija?

Svaki izbor ima cijenu, ali kad smo motivirani, lakše je podnijeti neugodnost akcije nego da bol ostane ista. Nekako prelazimo mentalni prag – obično nakon nekoliko tjedana odgađanja i suočavajući se sa predstojećim rokom – postaje bolnije ne raditi posao nego to nešto zapravo učiniti.

E sad za važno pitanje: Što mi možemo učiniti da pređemo ovaj mentalni prag i na dosljedan način se osjećamo motiviranim?

Jedna od najčudnijih stvari o motivaciji je ta da ona često dolazi nakon započinjanja novog ponašanja, a ne prije. Imamo zajedničku zabludu da motivacija dolazi kao rezultat pasivnog konzumiranja motivacijskog videa ili čitanja inspirativne knjige. Međutim, aktivna inspiracija može biti daleko snažniji motivator.

Motivacija je često rezultat akcije, a ne uzrok tome. Početak rada, čak i na vrlo male načine, oblik je aktivne inspiracije koja prirodno daje zamah.

Nazovimo ovaj efekat fizikom produktivnosti, jer je to u osnovi Newtonov prvi zakon primijenjen na formiranje navika: Objekti u pokretu obično ostaju u pokretu. Jednom kada je zadatak započeo, lakše je nastaviti ga dalje.

Ne treba vam mnogo motivacije nakon što započnete ponašanje. Gotovo sva trenja u zadatku su na početku. Nakon što započnete, napredak se javlja prirodnije. Drugim riječima, često je lakše dovršiti zadatak nego što je bilo započeti.

Dakle, jedan od ključeva motiviranja je olakšavanje pokretanja.

2. Kako se motivirati i krenuti u akciju

Mnogi se trude da pronađu motivaciju koja im je potrebna za postizanje ciljeva koje žele jer troše previše vremena i energije na druge dijelove procesa. Ako želite olakšati pronalaženje motivacije i započeti rad, to pomaže u automatizaciji ranih faza vašeg ponašanja.

Zakažite svoju motivaciju.

Sarah Peck je rekla: “Mnogo ljudi se nikad ne nakane s pisanjem, jer se uvijek pitaju kada će sljedeći put početi pisati.” Isto biste mogli reći za zapošljavanje, pokretanje posla, stvaranje umjetnosti i izgradnju većine navika.

• Ako na vašem treningu nema vrijme kada se obično događa, onda ćete se svaki dan buditi razmišljajući: „Nadam se da ću se danas motivirati za vežbanje.“
• Ako vaše preduzeće nema sistem za marketing, pojavit ćete se na poslu vrteći prstima da ćete pronaći način da riješite problem (pored svega što morate učiniti).
• Ako nemate zakazano vreme kada pišete svake nedelje, naići ćete na to da kažete stvari: “Samo trebam pronaći volju da to učinim.”

Članak u časopisu The Guardian sažeo je situaciju rekavši: “Ako trošite resurse pokušavajući da odlučite kada i gde će te raditi, imat ćete sposobnost da obavite posao.”

Postavljanje rasporeda za sebe čini se jednostavnim, ali vaše odlučivanje stavlja na autopilot tako što svojim ciljevima dajete vrijeme i mjesto za život. To čini verovatnijim da ćete proći kroz sve bez obzira na vaše nivoe motivacije. A ima i dosta istraživačkih studija o snazi ​​volje i motivaciji za potkrepljivanje te izjave.

Prestanite čekati da vas pogodi motivacija ili inspiracija i odredite raspored svojih navika. Ovo je razlika između profesionalaca i amatera. Profesionalci postavljaju raspored i drže ga se. Amateri čekaju dok se ne osjete nadahnuti ili motivirani.

Kako se motivirati (čak i kad vam se ne da)

Kako se neki od najuspješnijih umjetnika na svijetu motiviraju? Oni ne postavljaju samo raspored, grade rituale.

Twyla Tharp slovi kao jedna od najvećih plesačica i koreografa modernog doba. U svojoj najprodavanijoj knjizi The Creative Habit (audiobook), Tharp govori o ritualima uloga ili rutinama prije igre koje su odigrale u njenom uspjehu:

To je jednostavan čin, ali ako to činite na isti način svakog jutra ta navika- čini ga ponovljivim, lako je napraviti. Smanjuje se šansa da bih ga preskočio ili učinila drugačije. To je još jedan predmet u mom arsenalu rutina, i jedna manje stvar o kojoj moram razmišljati.

Mnogi drugi poznati kreativci takođe imaju rituale. U svojoj popularnoj knjizi Daily Rituals: How Artists Work, autor Mason Currey napominje da mnogi veliki svjetski umjetnici i uspješni ljudi slijede dosljedan raspored.

• Maya Angelou je iznajmljivala lokalnu hotelsku sobu i odlazila tamo pisati. Stigla bi u 6:30 ujutro, pisala do 14:00, a tada bi otišla kući doraditi neko uređivanje teksta. Nikad nije spavala u hotelu.
• Dobitnik Pulitzerove nagrade Michael Chabon piše pet noći sedmično od 22:00 do 03:00.
• Haruki Murakami se budi u 4 ujutro, piše pet sati, a zatim ide na trčanje.

Rad vrhunskih kreativaca ne ovisi o motivaciji ili inspiraciji, već slijedi konzistentni obrazac i rutinu. Evo nekoliko primjera kako možete primijeniti ritual i rutinu kako biste se motivirali:

• Vježbajte redovno: Koristite istu rutinu zagrijavanja u teretani ili prirodi.
• Postanite kreativniji: Slijedite kreativni ritual prije nego što počnete pisati ili slikati ili pjevati.
• Započnite svaki dan bez stresa: napravite petominutni ritual jutarnje opuštanje, pročitajte nešto, ako ste religiozni pomolite se.
• Spavajte bolje: slijedite rutinu „isključivanja energije“ prije spavanja, ugasite elektroske uređaje 1h prije spavanja, pročitajte nešto.

Moć rutine ili ono što volim nazvati ritualom prije igre je to što pruža bezuman način da pokrenete svoje ponašanje. Pokretanje navika olakšava, a to znači i lakše praćenje na dosljednoj osnovi.

Ključ svakog dobrog rituala jeste to što uklanja potrebu za donošenjem odluke: Šta prvo treba učiniti? Kada bih to trebao učiniti? Kako da to učinim? Većina ljudi se nikad ne kreće jer ne mogu odlučiti kako započeti. Želite da pokretanje ponašanja bude lako i automatski, tako da imate snage dovršiti ga kad postane teško i izazovno.

Kako načiniti motivaciju navikom

Tri su jednostavna koraka koja možete poduzeti za izgradnju boljih rutina i motivaciju učiniti navikom.

Korak 1: Dobra rutina prije igre započinje tako lako da joj ne možete reći ne. Ne bi vam trebala motivacija da započnete svoju rutinu prije igre. Na primjer, moja rutina pisanja počinje čašom vode. Moja rutina dizanja tegova započinje obući cipele za podizanje. Ti su zadaci tako jednostavni, ne mogu im reći ne.

Najvažniji dio bilo kojeg zadatka je pokretanje. Ako u početku ne možete biti motivirani, ustanovit ćete da motivacija često dolazi nakon pokretanja. Zato vašu rutinu prije igre morate pokrenuti sa nečim što je jako lako.

Korak 2: Vaša rutina bi vas trebala natjerati da se krećete prema krajnjem cilju.

Nedostatak mentalne motivacije često je povezan s nedostatkom fizičkog pokreta. Zamislite svoje fizičko stanje kada se osjećate depresivno, dosadno ili nemotivirano. Ne krećeš se mnogo. Možda ste se polako i stopili u kauču.

Isto je istina. Ako ste fizički pokretni i angažirani, puno je vjerovatnije da ćete se osjećati mentalno angažirani i pod naponom. Na primjer, gotovo je nemoguće ne osjećati se živahno, budno i napunjeno energijom dok plešete.

Iako bi vaša rutina trebala biti što jednostavnija za početak, ona bi trebala postepeno prijeći u sve više i više fizičkog pokreta. Vaš um i vaša motivacija pratit će vaše fizičko kretanje. Vrijedi napomenuti da fizičko kretanje ne mora značiti vježbanje. Na primjer, ako vam je cilj pisanje, tada bi vas rutina trebala približiti fizičkom činu pisanja.

3. korak: Trebate slijediti isti sistem svaki put.

Primarna svrha vaše rutinske igre je stvoriti niz događaja koje uvijek izvodite prije obavljanja određenog zadatka. Vaša rutina prije igara kaže vam: “Ovo se događa prije nego što to uradim _.”

Na kraju, ta rutina postaje toliko vezana za vašu izvedbu da vas, jednostavno obavljanjem rutine, uvuče u mentalno stanje koje je pripremljeno za izvođenje. Ne morate znati kako pronaći motivaciju, samo morate pokrenuti svoju rutinu.

Vaša rutina prije igre u osnovi je stvaranje „podsjetnika“ za sebe. Vaša rutina prije igre je okidač koji pokreće vašu naviku, čak i ako niste motivirani za to.

Ovo je važno jer kad se ne osjećate motivirano, često je previše posla da biste shvatili što biste trebali učiniti sljedeće. Kad se suočite sa drugom odlukom, često ćete odlučiti da samo odustanete. Međutim, rutina prije igre rješava taj problem jer tačno znate šta dalje. Nema rasprave ili odlučivanja. Nedostatak motivacije nije važan. Samo slediš obrazac.

3. Kako ostati motiviran na duge staze

Opisali smo neke strategije kako bi se lakše motivirali i započeli zadatak. Što je sa dugoročnim održavanjem motivacije? Kako možete ostati motivirani za stalno?

Zamislite da igrate tenis. Ako pokušate igrati ozbiljnu utakmicu protiv četvorogodišnjaka, brzo će vam postati dosadno. Utakmica je previše laka. Na suprotnom kraju spektra, ako pokušate odigrati ozbiljnu utakmicu protiv profesionalnog tenisera poput Novaka Đokovića ili Serene Williams, naći ćete se demotivirani iz drugog razloga, utakmica je preteška.

Uporedite ta iskustva s igranjem tenisa protiv nekoga ko vam je jednak. Kako igra napreduje, osvajate nekoliko bodova i gubite nekoliko bodova. Imate šansu za pobjedu u meču, ali samo ako stvarno pokušate. Fokus vam se sužava, distrakcije blede i nalazite se u potpunosti uloženom u zadatak koji ste trenutno. Izazov sa kojim se suočavate je „samo upravljiv“. Pobjeda nije zagarantovana, ali moguće je. Zadaci poput ovih, otkrila je nauka, najvjerojatnije će nas dugoročno motivirati.

Ljudska bića vole izazove, ali samo ako se nalaze u optimalnoj zoni teškoće. Zadaci koji su znatno ispod vaših trenutnih sposobnosti su dosadni. Zadaci koji znatno prevazilaze vaše trenutne sposobnosti obeshrabruju. Ali zadaci koji su upravo na granici uspjeha i neuspjeha nevjerojatno su motivirajući za naš ljudski mozak. Ne želimo ništa više nego da savladamo vještinu izvan našeg trenutnog horizonta.

Taj fenomen možemo nazvati pravilom zlatokosa. Pravilo Goldilocks kaže da ljudi doživljavaju vrhunsku motivaciju dok rade na zadacima koji su upravo na ivici njihovih trenutnih sposobnosti. Nije previše teško. Nije previše lako. Taman.

Rad na zadacima koji se pridržavaju pravila jedan je od ključeva za održavanje dugoročne motivacije. Ako vam se čini da nemotivirani raditi na nekom zadatku, to je često zato što je dospjelo u područje dosade ili je odgurnuto u područje velikih poteškoća. Morate pronaći način da svoje zadatke povučete do granice svojih sposobnosti gdje se osjećate izazovnim, ali sposobnim.

Kako dostići vrhunsku motivaciju?

Ovaj čudesni spoj sreće i vrhunskih performansi ponekad se naziva i protokom. Tok je ono što sportisti i izvođači doživljavaju kada su „u zoni“. Tok je mentalno stanje koje doživite kada ste toliko usredotočeni na zadatak koji vam je pri ruci da ostatak svijeta bledi.

Na mnogo načina mogli bismo opisati tok kao vaše stanje vršne motivacije. Teško bi vam bilo pronaći stanje u kojem ćete više pokretati zadatak koji radite.

Jedan od faktora za koji su istraživači utvrdili da je povezan sa stanjima toka je da li slijedite ili ne slijedete pravilo Goldilocks koje smo ranije spomenuli. Ako radite na izazovima optimalne poteškoće, tada nećete biti samo motivirani nego i iskusiti pojačanje u sreći. Kao što je psiholog Gilbert Brim rekao, “Jedan od važnih izvora ljudske sreće je rad na zadacima na odgovarajućem nivou teškoće, ni previše naporan ni previše lak.”

Kako biste dostigli ovo stanje vrhunskih performansi, ne samo da morate raditi na izazovima u pravom stepenu teškoće, već i mjeriti svoj neposredni napredak. Kako objašnjava psiholog Jonathan Haidt, jedan od ključeva za postizanje stanja protoka je „da na svakom koraku dobivate povratne informacije o tome kako se ponašate“.

Dakle, možemo reći da je mjerenje ključni faktor motivacije. Preciznije rečeno, suočavanje sa optimalnim izazovom i primanje neposrednih povratnih informacija o napretku koji postižete u tom izazovu dvije su od najvažnijih komponenti vrhunske motivacije.

Šta učiniti kada motivacija izblijedi?

Neizbježno je da će se vaša motivacija za izvršavanje zadatka u nekom trenutku potonuti. Što se događa kad motivacija izbledi? Ne tvrdim da imam sve odgovore, ali evo na šta pokušavam da se podsetim kada se osećam kao da odustajem.

Vaš um je pokretačka mašina.

Uzmite u obzir svaku vašu misao kao prijedlog, a ne kao naredbu. U ovom trenutku, dok ovo pišem, moj um sugerira da se osjećam umorno. To mi sugerira da odustanem. To mi sugerira da krenem lakšim putem.

Ako zastanem na trenutak, ipak mogu otkriti nove prijedloge. Moj um takođe sugeriše da ću se vrlo dobro osećati kada budem završio ovaj posao. Predlaže da poštujem identitet koji gradim kada se pridržavam rasporeda. To mi sugerira da imam sposobnost da dovršim ovaj zadatak, čak i kada mi se ne sviđa.

Zapamtite, nijedan od tih prijedloga nije naredba. To su samo opcije. Imam moć birati koju opciju ću pratiti.

Nelagoda je privremena.

U odnosu na vrijeme u vašem uobičajenom danu ili sedmici, gotovo svaka navika koju obavljate brzo se završava. Vježba će biti gotova za sat ili dva. VIzvještaj će se završiti do sutra ujutro.

Sada je život lakši nego ikad. Pre 300 godina, da niste ubili vlastitu hranu i ne izgradili svoju kuću, umrli biste. Danas mi cvilimo o zaboravljanju našeg iPhone punjača.

Održavajte perspektivu. Život vam je dobar, a nelagodnost privremena. Zakoračite u ovaj trenutak nelagode i dopustite da vas ojača.

Nikad se nećete požaliti zbog dobrog posla nakon što ga učinite

Theodore Roosevelt je rekao, “Daleka velika nagrada koju život nudi je šansa da naporno radimo na poslu koji je vrijedan truda..” Tako se često čini da želimo lako raditi na poslu koji vrijedi raditi. Želimo da naš rad bude koristan i poštovan, ali ne želimo se kroz svoj rad boriti. Želimo da nam trbuh bude ravan, a ruke jake, ali ne želimo da ih brusimo kroz drugi trening. Želimo konačni rezultat, ali ne neuspjele pokušaje koji su mu prethodili. Želimo zlato, ali ne i mljevenje.

Svatko može poželjeti zlatnu medalju. Malo ljudi želi trenirati kao olimpijac.

Pa ipak, usprkos našem otporu prema njemu, nikad se nisam osjećao gore nakon napornog rada. Bilo je dana kada je bilo prokleto teško započeti, ali uvijek je vrijedilo završiti. Ponekad je jednostavan čin prikazivanja i hrabrosti za obavljanje djela, čak i na prosječan način, pobjeda koju vrijedi slaviti.

Ovo je život.

Život je stalna ravnoteža između prepuštanja lakoći odvraćanja ili prevladavanja boli discipline. Nije pretjerivanje reći da su naš život i naš identitet definirani u ovoj osjetljivoj ravnoteži. Što je život, ako ne zbroj od stotinu tisuća dnevnih bitaka i sitnih odluka, bilo da ga izvučemo ili se odreknemo?

Onog trenutka kada ne želite da radite posao? Ovo nije trenutak za bacanje. Ovo nije generalna proba. Ovaj trenutak je vaš život koliko i svaki drugi trenutak. Potrošite ga na način koji će vas učiniti ponosnim.