Home » Politika » Ratni optuženici za zločine se pripremaju za izbore u Srbiji.

Ratni optuženici za zločine se pripremaju za izbore u Srbiji.

“Mislim da se ono što želim staviti na dnevni red se odnosi na svakog Srbina i nemam problema surađivati ​​s bilo kime tko je u parlamentu koji se želi uključiti u zaštitu progonjenih Srba “, izjavio je 17 maja za srpski TV Pink srpski zastupnik Dragan Vasiljković .

Vasiljković je širom Balkana poznat kao ‘Kapetan Dragan’, ratni zločinac koji se u Srbiju vratio tek 28. Marta ove godine nakon što je izdržao zatvorsku kaznu u Hrvatskoj zbog zločina koji je tamo počinio 1991. godine.

Sada pokušava prikupiti potpise podrške koja mu je potrebna kako bi postao kandidat na predstojećim parlamentarnim izborima Srbije 21. Juna. Ako uspije, bit će dva ratna zločinaca koji se kandiduju u zakonodavnu vlast.

Vasiljković još nema formalni politički program, ali rekao je da će, ukoliko bude izabran, doći u obranu “progonjenih Srba” u Hrvatskoj, na Kosovu i u Crnoj Gori.

Također je rekao da favorizira prijevremeno puštanje iz zatvora za Milorada ‘Legiju’ Ulemeka i Zvezdana Jovanovića, koji izdržavaju kazne za atentat na premijera Srbije Zorana Đinđića 2003. Rekao je da ih treba osloboditi jer “oni su heroji” koji su se borili u ime Srba.

Drugi ratni zločinac koji je najavio svoju kandidaturu je ultranacionalistički lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, kojeg je Mehanizam za međunarodne kaznene sudove osudio za počinjenje ratnih zločina nad Hrvatima u njegovoj zemlji 1992. godine.

Veteranski političar Šešelj već je bio zastupnik u posljednjem parlamentu u Srbiji – iako bi ga njegova uvjerenje trebala isključiti iz sjednice u zakonodavnom tijelu – i sad se kandidira.

Jovana Kolarić, istraživačica iz Fonda za humanitarno pravo, nevladine organizacije sa sjedištem u Beogradu koja se bavi ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji, rekla je da postoji kontradiktornost između retorike srpske vlade o usmjeravanju na budućnost i njezinoj praksi slave ljudi. koji su u prošlosti počinili ratne zločine.

“” Gledajući u budućnost “, Srbija štampa i promovira knjige ljudi osuđenih za ratne zločine, navodi svoja iskustva iz ratnih vremena kao primjer i odaje im počast na različite načine”, rekao je Kolarić.

Prošle godine srbijansko ministarstvo obrane organiziralo je promociju knjige koja negira da su snage bosanskih Srba bile odgovorne za pokolj 71 ljudi u Tuzli u Bosni 1995. godine, te još jedan događaj za promociju knjige bivšeg generala Vojske Jugoslavije Nebojše Pavkovića, koji je trenutno izdržava zatvorsku kaznu za ratne zločine na Kosovu.

“Presude za ratne zločine zapravo nisu bitne”

Dragan Vasiljkovic na suđenju u Splitu, September 2017.
Dragan Vasiljkovic na suđenju u Splitu, September 2017.

Dragan Vasiljković proglašen je krivim za počinjenje ratnih zločina u lipnju i srpnju 1991. na tvrđavi u Kninu na istoku Hrvatske, gdje su zlostavljani hrvatski policajci i vojnici, kao i tijekom napada na policijsku stanicu u gradu Glini i okolnim selima u srpnju 1991., što je rezultiralo ubojstvom civila i novinara.

Vasiljković je emigrirao u Australiju kada je imao 14 godina, ali se vratio u Jugoslaviju prije izbijanja rata u Hrvatskoj. Poslan je u istočnu Hrvatsku, na teritorij koji kontroliraju pobunjeni hrvatski Srbi kako bi bio zapovjednik centra za obuku srpske posebne paravojne jedinice.

Postao je dovoljno poznat kako bi igrao u ratnom propagandnom stripu pod nazivom Knindze (kneginja Knina i Nindža), a potom se kandidovao na predsjedničkim izborima u Srbiji 1992. godine, kada je, prema časopisu Vreme, osvojio 28.010 glasova.

Ali Kolarić kaže da vjeruje da ne može postati “značajan politički faktor izvan koalicije s vladajućim strankama”.

Također je sugerirala da ga se može smatrati političkom odgovornošću, jer će njegova ratna uloga vjerojatno biti spomenuta u nadolazećoj presudi Haškog tribunala na suđenju bivšim šefovima srbijanskih službi sigurnosti Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, “za koje vjerujem da je nešto što ne čovjek u ovom trenutku želi privući previše pozornosti “.

Šešelj, koji je glavna desničarska politička ličnost u Srbiji od početka devedesetih, ponovno je osvojio mjesto u parlamentu 2016. godine, nakon što ga je sud UN-a u Haagu tokom suđenja oslobodio iz pritvora i dopustio mu da se vrati u Srbiju zbog liječenje raka.

U travnju 2018. Mehanizam za međunarodne kaznene sudove osudio je Šešelja u njegovoj odsutnosti na deset godina zatvora zbog podsticanja zločina s nacionalističkim govorima koje je izrekao u selu Hrtkovci u Srbiji 1992. Međutim, zbog godina koje je već proveo u pritvoru nije morao izdržati nijednu kaznu.

Prema srpskom zakonu, ako zastupnik dobije zatvorsku kaznu dužu od šest mjeseci, mandat mu mora prestati. Ali Skupština Srbije nikada nije primijenila ovaj zakon na Šešelja.

Kolarić je tvrdio da, ne okončavajući Šešeljev mandat, “upućena nam je jasna poruka da je on privilegiran u ovom društvu i da presude za ratne zločine nisu ništa važno, ništa vrijedno pažnje”.

Bivši zastupnik dao je Šešelju “javnu arenu za relativizaciju i negiranje ratnih zločina … posebno genocida u Srebrenici”, rekao je Kolarić.

Njegova srpska radikalna stranka dio je lokalne vladajuće koalicije u beogradskoj općini Stari Grad, što joj je omogućilo korištenje vijeća opštine u februaru ove godine za promociju Šešeljeve knjige koja negira da su srebrenički masakri bili genocid.

Sjene ultranacionalista

Srpska Radikalna Partija podrška Ratko Mladić u Belgradu May 2011

Još dva kandidata Srpske radikalne stranke traže UN-ov sud u Haagu, dok je treći kandidat povezan s optužbama za ratne zločine tijekom sukoba na Kosovu.

Zastupnike Srpske radikalne stranke Vjericu Radeta i Petra Jojića optužio je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, MKSJ, za nepoštivanje suda tijekom Šešeljevog suđenja. Optuženi su za prijetnju, ucjenjivanje i podmićivanje svjedoka da će ili promijeniti svoje iskaze ili da uopće ne daju svjedočenja.

Tribunal je u početku podnio nalog kojim je naložio njihovo uhićenje u siječnju 2015., ali godinu dana kasnije Viši sud u Beogradu presudio je da nema zakonskih osnova za njihovo izručenje Haagu. Tribunal je odbio zahtjev Srbije da se dvojici ultranacionalističkih političara sudi umjesto u Beogradu.

Drugi zastupnik Srpske radikalne stranke koji se kandiduje za novi mandat u parlamentu je Božidar Delić, umirovljeni general Vojske Jugoslavije koji je bio zapovjednik 549. motorizovane brigade za vrijeme rata na Kosovu. Godine 2013., Fond za humanitarno pravo objavio je dosje o napadima na osam kosovskih sela koje je 549. motorizovana brigada započela u ožujku i travnju 1999. godine, a usmrtila je ukupno 885 ljudi.

Srpsko tužiteljstvo za ratne zločine reklo je BIRN-u 2013. godine da je Delić pod istragom više puta, iako je negirao počinjenje ratnih zločina i nikada nije optužen.

Kandidati pod sumnjom

Plakati lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja u Beogradu u aprilu 2016. godine prije prethodnih izbora u Srbiji

U decembru prošle godine Aleksandar Šapić, koji je nekada bio poznati vaterpolista, ali sada vodi Srpsku patriotsku alijansu i na čelu je novobeogradske opštine, rekao je na konferenciji za novinare ko će biti na spisku njegove organizacije za predstojeće izbore.

Šapić je rekao da “svaki od ovih ljudi koji stoje iza mene ima političku karijeru i položaj u društvu koji zaslužuje zahvaljujući svom dosadašnjem radu”.

Jedan od njih bio je i Svetozar Andrić, koji je trenutno Šapićev zamenik u novobeogradskoj opštini. Tokom rata u Bosni, Andrić je bio zapovjednik Biračke brigade Armije bosanskih Srba, a kasnije je postao šef štaba Drinskog korpusa vojske bosanskih Srba.

U 2018. godini Fond za humanitarno pravo podnio je krivičnu prijavu optužujući Andrića za ratni zločin. Žalba je tvrdila da je 28. maja 1992. „naredio„ deložaciju “bošnjačkog stanovništva iz [grada] Zvornika.

„Nekoliko dana kasnije, 31. maja 1992. godine, Andrić je izdao naredbu za osnivanje logora Sušica u Vlasenici. Logor je postojao do 30. septembra 1992., a u tom periodu zatočenici su držani u nehumanim uvjetima – spavali su na betonu, primali jedan obrok dnevno i nisu uživali u osnovnim higijenskim uslovima. Većina ih je svakodnevno prebijana, dok su žene koje su bile zatvorene u logoru silovane. Oko 160 zatočenika je ubijeno ”, navodi se u saopćenju Fonda za humanitarno pravo.

„Takođe, u maju i junu 1992. godine, brigada kojom je komandovao Svetozar Andrić progonila je Bošnjake iz više od 20 sela u opštini Vlasenica. U martu sljedeće godine, pripadnici brigade čiji je komandant Andrić spalili selo Gobelje u općini Vlasenica “, dodaje se u saopćenju.

Kolarić je rekao da srpsko tužilaštvo za ratne zločine nije odgovorilo Fondu za humanitarno pravo “tako da ne možemo zaista znati koje su akcije preduzete u postupanju s tom krivičnom prijavom”.

BIRN se obratio Andriću radi komentara, ali on nije odgovorio na vrijeme objave.

Drugi potencijalni kandidat koji je bio predmet optužbi za njegovo ratno ponašanje je Momir Stojanović, lider organizacije Iskreno za Niš (S poštovanjem za Niš) u trećem najvećem srpskom gradu, Nišu. Nada se da će se kandidovati kao dio Narodnog bloka, koji se protivi ulasku u NATO, prodaje vitalne infrastrukture strancima, priznaje nezavisnost Kosova i omogućuje migrantima da uđu u Srbiju.

Stojanović je bio zapovjednik vojne sigurnosti Prištinskog korpusa Vojske Jugoslavije tokom rata na Kosovu. Prije je bio zastupnik, kao zastupnik u Srpskoj naprednoj stranci od 2012. do 2016. i bio je šef skupštinskog odbora za kontrolu sigurnosnih službi.

Interpol je 2015. godine objavio „crveno obaveštenje“ pozivajući države širom sveta da ga uhapsi i još 16 osoba za koje je misija pravne države EU na Kosovu sumnjala da snose odgovornost za ubistva albanskih civila u selima Meja i Korenica u aprilu 1999. godine .

Za vreme haškog suđenja srpskim političkim, vojnim i policijskim načelnicima za ratne zločine na Kosovu, jedan svedok je Stojanovića imenovao jednim od ljudi koji su učestvovali u planiranju nasilja u Meji i Korenici. Stojanović je bio i svjedok na suđenju, a negirao je bilo kakvu nepravdu.

Srpsko tužilaštvo za ratne zločine reklo je za BIRN da je istraživalo Stojanovića i druge zbog ovih zločina, ali je prekinulo istragu zbog nedostatka dokaza.

Stalno prisustvo na političkoj sceni ratnih zločinaca i njihovih pristalica na vlasti kritikovano je u izveštaju Evropske komisije od prošle godine o napretku Srbije u ostvarenju njenog cilja ka članstvu u EU.

„Bilo je nekoliko slučajeva u kojima su državne vlasti osigurale javni prostor i učestvovale u promociji aktivnosti ratnih zločina osuđenih na MKSJ-u. To ne stvara okruženje pogodno za nepristrasno i efikasno presuđivanje predmeta ratnih zločina “, kaže se u izvještaju.

Evropska komisija je takođe primetila da su visoki srpski zvaničnici u više navrata osporavali presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, a u njenom izveštaju se kaže da ta zemlja ipak mora učiniti više na “prevazilaženju zaostavštine iz prošlosti”. Biranje ratnih zločinaca u parlament malo je vjerojatno da bi to postiglo.

"Mislim da se ono što želim staviti na dnevni red se odnosi na svakog Srbina i nemam problema surađivati ​​s bilo kime tko je u parlamentu koji se želi uključiti u zaštitu progonjenih Srba ", izjavio je 17 maja za srpski TV Pink srpski zastupnik Dragan Vasiljković . Vasiljković je širom Balkana poznat kao 'Kapetan Dragan', ratni zločinac koji se u Srbiju vratio tek 28. Marta ove godine nakon što je izdržao zatvorsku kaznu u Hrvatskoj zbog zločina koji je tamo počinio 1991. godine. Sada pokušava prikupiti potpise podrške koja mu je potrebna kako bi postao kandidat na predstojećim parlamentarnim…

Review Overview

0%

User Rating: No Ratings Yet !

About AVIONER

x

Check Also

Indija i Kina započeli prvu graničnu pucnjavu nakon 45 godina

INDIJSKO PONAŠANJE bilo je jednako bezobzirno kao i “stajanje na rukama na rubu provalije”, realizirao ...