Hoće li Crna Gora postati prva zemlja bez koronavirusa u Europi?

Nema novih slučajeva koronavirusa u dužem vremenskom periodu.

Za većinu zemalja širom svijeta to je želja, a ne realan cilj.

Ali Crna Gora, mala balkanska država sa oko 600.000 ljudi, tvrdi da je na pragu tog postizanja.

Crnogorski premijer, Duško Marković, objavio je 25. maja da u planinskoj zemlji na jadranskoj obali nije zabilježen nijedan potvrđeni slučaj. Njegova najava uslijedila je dan nakon što se posljednji poznati pacijent koji je zaražen coronavirusom oporavio.

Ako se ne prijave novi slučajevi, Crna Gora se planira proglasiti bez koronavirusa 2. juna, u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Tehnički gledano, ne bi bila prva zemlja koja se izjasnila da nema koronavirusa. Slovenija je to učinila nedavno, samo da bi kasnije prijavila nove slučajeve, ističući koliko je to neizvjesna poteškoća.

Vlada se nada da će status bez koronavirusa dati ključnu poticajnu turističku industriju u zemlji, uvjeravajući užurbane strane posjetitelje da je sve sigurno, premda će vlada biti selektivna koga pušta.

Crna Gora je 17. marta prijavila svoju prvu infekciju COVID-19, čime je postala posljednja evropska zemlja koja je zabilježila slučaj koronavirusne bolesti. Ukupno je potvrdilo 324 slučaja i devet smrtnih slučajeva.

Kako zemlja potvrđuje da ne sadrži coronavirus?

Crna Gora je navela da, ako do 2. juna ne budu registrirani novi slučajevi COVID-19, to neće biti smrtonosnog zaraznog virusa. Zašto? Točno će biti 28 dana od kada je posljednji slučaj identificiran 5. maja.

WHO proglašava zemlju slobodnom od virusa kada nije potvrđen slučaj nakon dvostrukog maksimalnog razdoblja inkubacije, a to je vrijeme prve izloženosti infekciji i pojave simptoma. U slučaju COVID-19, WHO je rekao da je maksimalni period inkubacije 14 dana.

U prošlosti, WHO je izdavao službene izjave kojima najavljuje kraj zdravstvene krize u nekoj zemlji, kao što je to učinio s virusom ebole u 2014. Nejasno je hoće li i kada WHO sada planirati učiniti istu stvar za Crnu Goru.

Kako je to uspjelo?

Crna Gora je zabranila svako putovanje u žarišta koronavirusa Italiju, Španiju i provinciju Hubei u Kini – gdje je virus prvi put otkriven u decembru 2019. – kao i Južnoj Koreji 10. marta.

Mala balkanska država je potom zatvorila svoje granice za sve strance – osim onih sa privremenim i stalnim prebivalištem – 15. marta, dva dana prije nego što je ta zemlja prijavila svoj prvi slučaj coronavirusa.

Početkom marta vlada je također zatvorila škole i zabranila javna okupljanja i aktivnosti na otvorenom širom zemlje kako bi suzbila širenje virusa.

Općenito je hvaljena zbog testiranja, a na virus je od 26. svibnja provjereno više od 12.000 ljudi.

Suprotno tome, vlada je također javno navela imena i adrese ljudi u samoizolaciji zbog sumnje na infekcije ili povećani rizik, što je potez koji su kritizirali nadzornici prava i koji je čitavu općinu nekoliko tjedana držao u zatvoru.

“Neka svaki građanin zna ko od svojih susjeda i sugrađana rizikuje”, poručila je crnogorska vlada krajem marta, kada su liste objavljene na mreži.

U jednom su trenutku na lokacijama vlade navedena imena i lokacije skoro 6.000 ljudi – otprilike jedan posto crnogorskog stanovništva.

Kako su brojke padale, vlada je 30. marta počela ublažavati ograničenja.

Hoće li to oživjeti turizam?

U svojoj najavi za 25. maj Marković je rekao da će Crna Gora otvoriti svoje granice putnicima iz zemalja koje prijavljuju ne više od 25 slučajeva zaraze na 100.000 ljudi – uključujući Hrvatsku, Albaniju, Sloveniju, Njemačku i Grčku.

To isključuje česte letke poput Britanaca i Rusa, koji predstavljaju značajan komad stranih posjetilaca u obalnoj zemlji.

Granice se trebaju otvoriti početkom juna, i službeno započinje sezona praznika.

Turoperatori još uvijek očekuju tešku sezonu, ali nadaju se da će status bez koronavirusa ublažiti udarac industriji koja čini petinu BDP-a u zemlji i zapošljava oko 19 posto radne snage.

No, dolazak će ipak pasti daleko ispod 2,6 milijuna zabilježenih prošle godine, a predviđaju i do 70 posto pada prihoda od turizma.

Moguće zamke

Zoran Radovanović, epidemiolog i profesor u penziji, beogradske prestonice susedne Srbije, rekao je 19. maja Balkanskoj službi RFE / RL da je “svaka epidemija takođe socijalni, ekonomski i društveni fenomen”.

Crnogorski dužnosnici “očito su imali svoje ekonomske i financijske razloge; veliki broj radnika kojem će morati platiti odštetu, stajaće ekonomija i drugi razlozi, tako da su vlasti procijenile da bi bilo korisnije jednostavno reći da je epidemija završena. Ali, ne zaboravimo da se u Sloveniji još uvijek primjenjuju preventivne mjere “, rekao je Radovanović.

Slovenija je 14. maja objavila prekid epidemije koronavirusa u toj maloj balkanskoj zemlji.

Drugdje u Europi, maleni Lihtenštajn – sa 82 slučaja koronavirusa i jednom smrću u populaciji od 38 000, najniži broj na kontinentu – nije objavio novi slučaj od „početkom travnja“, prema principitetu, koji je zasut između Švicarske i Austrije.

Island se takođe pojavljuje na putu oporavka. Udaljena ostrvska država zabilježila je ukupno 1.805 slučajeva sa 10 smrtnih slučajeva povezanih. Trenutno postoje tri prijavljena slučaja koronavirusne infekcije. Sa ukupnom populacijom od oko 366.000, stopa infekcije na Islandu je 1 slučaj na 203 stanovnika. To je visoko, ali u velikoj mjeri spušteno na visoki nivo obavljenog testiranja.

U Crnoj Gori su neki skeptični prema vladinoj tvrdnji da zemlja može biti bez koronavirusa, tvrdeći da moguće infekcije vrebaju zbog nedovoljnog testiranja i nedostatka nekih slučajeva simptoma.

“Ne osjećam se bolje ili sigurnije, jer su testirali vrlo malo ljudi u Crnoj Gori”, izjavila je stanovnica Podgorice Desanka Rakčević u komentaru Balkan servisa RFE / RL. “A kako bi znali koliko je među nama bez većih simptoma?”