Na Balkanu sve manje ljudi

JUGOISTOČNA EVROPA, mnogi problemi u regiji potiču mlade, talentirane ljude da imigriraju. Širom Balkana populacija se smanjuje i stari, a ukoliko se to ne promijeni, još više će ići u smjeru depopulacije.

Mjerenje demografije na Balkanu je teško: osim onih za rođene i umrle, teško je doći do podataka. Vozač teretnog vozila koji napusti Beograd da bi se zaposlio u Nemačkoj ne mora to da kaže srpskim vlastima. Zbog komplikovane istorije regije, milioni njenih građana mogu dobiti pasoše iz susjednih “matičnih zemalja”. To su posebno atraktivne ako matična država pripada EU, jer državljanstvo EU uključuje pravo na rad bilo gdje u uniji. Petina hrvatskih vlasnika putovnica koji rade u inostranstvu vjerovatno su iz Bosne, a gotovo svi Moldavci koji rade na zapadu imaju rumunske dokumente. Zbog svega toga teško je reći tko je gdje.

Ipak, dostupni podaci daju jasnu sliku. Stanovništvo svake balkanske zemlje smanjuje se zbog emigracije i niske plodnosti. U prošlosti, populacija je narasla nakon valova emigracije, jer su mnoge žene imale šestero djece. Sada malo njih ima više od jednog. Srbija će do sledeće godine možda imati više penzionera nego ljudi radne dobi.

Kratkoročno, vladama ne smeta emigracija jer smanjuje nezaposlenost i povećava doznake iz inostranstva. Ali na duge staze, kaže Vladimir Nikitović, srpski demograf, to je „katastrofalno“. Godišnje Srbiju napusti oko 50.000 ljudi. Od onih koji se vrate, oko 10.000 su penzioneri koji su svoj radni vijek proveli na Zapadu. Njihova ih djeca neće pratiti.

Prema trenutnim projekcijama, Bugarska će do 3950. imati 39% manje ljudi nego 1990. (vidi grafikon). Regija ima neke od najnižih stopa plodnosti na svijetu. Bosanke imaju prosječno 1,3 djece, a Hrvatice 1,4. Kosovo ima najmlađu populaciju u regionu, ali i njegova stopa plodnosti od 2,0 i već godinama pada. Inače su stope slične onima u zapadnoevropskim zemljama. Ali s obzirom da na Balkanu gotovo da nema imigranata koji plaćaju porez, novca za penzionere nema.

Efekti smanjenja stanovništva izraziti su. U jeku ljetnih praznika Rasnov, lijepi grad na rumunskim erdeljskim brežuljcima koji je nekoć imao prometnu tržnicu, sablasno je prazan, s jedva neki otvorenim kafićem. Prije generacije, njeno etničko saksonsko stanovništvo, koje je svoje korijene pratilo u srednjem vijeku, otišlo je u Njemačku. Njeni etnički Rumuni posao traže negdje drugdje. Novac šalju kući ostarjelim roditeljima, ali malo ih se vraća osim u mirovinu. Zašto raditi u kafiću u Rasnovu kad to možete učiniti za daleko više novca u inostranstvu?

Nekoliko gradova u regiji je poraslo. Cluj, još jedan grad u Transilvaniji, cvjeta. Glavni grad Albanije, Tirana, također privlači ljude. Njegov gradonačelnik Erion Veliaj kaže da se svake godine suočava s prilivom od 25.000 ljudi. Ali to su izuzeci i ti ljudi koji prilaze tim gradovima su iz manjih kradova i sela.

Ova kombinacija brzog iseljavanja, niske plodnosti i rijetke imigracije daje najgori mogući rezultat, kaže Krešimir Ivanda, hrvatski demograf. Grčka, Italija i Španija imaju nizak natalitet, ali privlače puno imigranata. U Poljskoj je više od milion Ukrajinaca popunilo praznine na tržištu rada koje je ostavila emigracija.

Gospodin Nikitović radio je za nacionalnu komisiju za rješavanje demografske krize u Srbiji, ali vlada, kaže, nije djelovala na dovoljno svojih ideja da bi napravila velike promjene. Kao i u mnogim balkanskim zemljama, problemi su u velikim brojevima. Žene imaju manje djece zbog nedostatka zaštite od otkaza kad zatrudne. Jeftina zračna putovanja olakšavaju traženje posla u inostranstvu. U normalna vremena hrvatski njegovatelji u Britaniji ili Rumunji u njemačkim klinikama mogu se vratiti na kratkoročne poslove. To pogoršava nedostatak radne snage kod kuće, što zauzvrat povećava plaće. Ivan Vejvoda, s Instituta za humane nauke u Beču, smatra da zadovoljavanje potreba zapadne Evrope bez iscrpljivanja balkanskih zemalja iz njihovih naroda zahtijeva usklađenu akciju EU i država regije.

Naravno, za građane balkanskih zemalja zarađivanje većih plata u inostranstvu blagodat je. Remus Gabriel Anghel, rumunski demograf, kaže da su migracijska iskustva u posljednjih 15 godina takođe pokretač društvenih promjena. Prije su ljudi samo željeli spajati kraj s krajem; sada oni koji su živjeli u zapadnoj Evropi traže bolje škole, bolnice, aute, tehnologiju i usluge. Gospodin Anghel kaže da je to nešto što vlada “stvarno ne razumije”.