Najzdraviji narod na svijetu, nema raka, žive čak i do 160g, prosjek 120 godina.

Ispod planina Karakoram – jedne od najviših na svijetu – vijuga se dolinom Hunza u Pakistanu, obrubljenom poljima i voćnjacima. Jednom je Hunzom vladao princ, ili Mir, prvo iz utvrde Altit, osnovane prije 1.000 godina, a kasnije, iz obližnje tvrđave Baltit, također stare stoljećima. Krajem 20. stoljeća obje su utvrde podvrgnute velikim restauratorskim radovima. Iako je povijesna, dolina Hunza također je društveno perspektivna, ima visoku pismenost općenito i poseban je fokus na obrazovanje za djevojke.

Žene su se također nedavno počele baviti stolarijom, tradicionalno zanatom kojim dominiraju muškarci. Jedna od uloga nove generacije stolara bili su popravci povijesnih mjesta bogatih drvetom.

Pogledajte u prilogu kratak dokumentarac o Hunzima

Tvrđava je na kraju ispražnjena u korist tvrđave Baltit. Pravokutno uporište nalazi se u podnožju ledenjaka Ulter i pruža pogled na dolinu Hunza i njene pritoke – strateški položaj za kontrolu trans-Karakoramskog trgovačkog puta između južne i središnje Azije. Utvrda je služila kao dom Miru do 1945.

Utvrda Baltit 2004. godine nominirana je za status svjetske baštine i prepoznata za izvrsnost u očuvanju.

Narod Hunzi

Stanovništvo doline Hunza je oko 87 000 ljudi. Regija Hunza dom je ljudima s tri entiteta: Donja regija – od Majuna do Nasiribada, uglavnom nastanjena Shinakijima, ljudima koji govore šina; Središnje područje – od Murtazabada do Ahmeda Abada uglavnom je naseljeno ljudima koji govore Burushi; Gornje područje poznato kao Goca – od Siskata do Hunjeraba većinom su ljudi koji govore Waki.
Jezik Hunza naziva se “burushi” i nema sličnosti s bilo kojim drugim jezikom. Hunze i općenito regija Hunza imaju najvišu stopu pismenosti u Pakistanu i šire.

Pripadnici ove nacije su vedri, snažni i uvijek nasmijani. Izgledaju puno mlađe i mnogi su iznenađeni njihovom dobi, čini se kao da dolaze s drugog planeta … Neki su čak dosegli i 160 godina. Ne razbole se, ne znaju za tumore ili bolesti srca i izgledaju vrlo mlado. Žene rađaju djecu u dobi od 65 godina. Dugo se smatralo da stanovnici ove doline svoju dugovječnost i vitalnost duguju svojim genima, no nova istraživanja pokazuju da vanjski čimbenici utječu više od genetskih predispozicija. Čimbenici koje su znanstvenici prepoznali kao ključne za kvalitetu života ljudi u dolini Hunza jesu njihova prehrana zasnovana na biljkama i voću (posebno sjemenke marelice i ulje), jednostavan život i povećana tjelesna aktivnost.
Stanovnici doline Hunza jedini koji nemaju rak, kardiovaskularne bolesti, dijabetes i, logično, imaju najduži životni vijek na planeti. Na međunarodnom kongresu za kancerogene bolesti u Parizu u kolovozu 1977. godine stručnjaci su objavili da “prema geokancerologiji (znanost o istraživanju raka u različitim regijama svijeta), potpuna odsutnost raka postoji samo u regiji Hunza.”
Za njih je prelazak 10 do 20 kilometara dnevno isto kao da šetamo po kući. Penjanje na strme planine za ljude Hunze lak je zadatak iz kojeg se vraćaju još radosniji i energičniji.

Vrlo je zanimljiva činjenica da su Hunze potomci Aleksandra Velikog, odnosno makedonskih vojnika, koji su postali preslabi da bi nastavili svoj pohod na planine tijekom marša iz 4. stoljeća prije Krista. Genetski kod “REZBA3” nema azijske značajke, slično kao što se današnji stanovnici Balkana i sunce i lav koriste kao simbol, baš kao i drevni Makedonci.

Prvi službeni kontakt između naroda Hunze i Makedonaca dogodio se 2005. Tri godine kasnije, 2008. godine, kralj s kraljicom kraljevine Hunza posjetio je njihov bratski narod u N.Makedoniji. Najveće blago koje su Hunzas podijelili sa svojim domaćinima bilo je znanje o njihovom načinu života, kao i praktična upotreba marelica i ulja sjemenki marelice.

Zdrave navike – Prehrana – organski proizvodi

Budući da je uporaba kraljevina pesticida i kemikalija u poljoprivredi zabranjena u Kraljevini Hunza, zemljište je 100% organsko.

Zemljopisno razdvajanje omogućilo je Hunzasima da očuvaju svoje zdrave životne navike tijekom tisuća godina. Dugovječnost i izvrsno zdravlje stanovnika ove doline privukli su pozornost mnogih istraživača. Veliki broj Hunza živi i do 100 godina i više.

Poznati američki kardiolozi, E.G. Tumi i P.V. White je posjetio područje Hunze 1964. godine, a njihova studija o načinu života Hunze objavljena je u jednom od najpoznatijih medicinskih časopisa American Heart Journal (EG Toomey, PW White, Kratko istraživanje srca ostarjelih Hunza, American Heart Journal, 68 : 842, 1964).
Zajedno su došli do zaključka da su svi ispitanici (u dobi od 90 do 100 godina) imali normalan krvni tlak, normalnu razinu kolesterola i dobar puls. Hunze nisu svjesne nijedne vrste zloćudnih bolesti, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa ili preranog starenja.

Žitarice

Hunze se hrane velikom raznolikošću žitarica: ječmom, prosom, kukuruzom i raži.
Brašno se izrađuje od cjelovitih žitarica žitarica i koristi se za beskvasni kruh zvan “chapati”. Hunzas kruh jede se pri svakom obroku.

Voće i povrće

Voće i povrće čine bitan dio Hunzasove prehrane. Najčešće se konzumiraju svježe i sirove. Povrće se može kuhati, ali vrlo kratko. Najviše se jede voće marelice, jabuke, kruške, breskve, trešnje i grožđe. Marelice, koje su najraširenije voće na tom području, jedu se svježe ili sušene. Kada pripremaju desert, Hunzas koristi rafinirani bijeli šećer. U prehrani se najčešće koristi povrće: grah, grašak, leća, zelena salata i špinat.
Orašasti plodovi
Hunze često konzumiraju orahe, manje lješnjake ili bademe. Od badema se izrađuje ulje za pripremu nekoliko tisuća godina starih recepata. Skloni su i pripremi jela od miješanog voća i orašastih plodova.

Meso

Hunze nisu strogi vegani, ali rijetko jedu meso, a kada to rade, to je u malim količinama, zimi ili praznicima (Kurban Bayram, vjenčanja i rođendani). U tim rijetkim prilikama meso (dugo kuhano sporo) služi se u malim obrocima i izreže na male komadiće. Hunze najčešće konzumiraju piletinu ili ovčje meso. Budući da su muslimani, ne jedu svinjetinu. Hunze su također vrlo štedljive s jajima, koja se najčešće koriste u nekim varijantama kruha chapati. Od mliječnih proizvoda najviše se konzumira kozji sir i mlijeko, vrlo rijetko maslac. Hunze imaju tradicionalni recept za proizvodnju mliječnih proizvoda sličnih jogurtu.
Također koriste vrlo malo soli i u mnogim se jelima uopće ne dodaje sol.

Ulje

Ulje od sjemenki marelice izrađeno je od himalajskih marelica koje nikada nisu došle u kontakt s bilo kojom kemijskom supstancom ili metalom pomoću tradicionalne metode hladno mljevenog u kamenu. Zbog ovih karakteristika, HUNZA ULJE KERNELA KAJELE originalno je, ručno rađeno ulje, što ga također čini jedinstvenim i neusporedivo boljim od ostalih ulja ove vrste na današnjem tržištu.