Slavuj.net Dobar glas bolji sadržaj
Nova većina u Crnogorskom parlamentu suočena je s jednom od svojih prvih kriza nakon što je jedan od njenih članova najavio da neće podržati povlačenje osporavanog Zakona o slobodi vjere.
U petak je Filip Adžić iz građanskog pokreta Ujedinjene reformske akcije (URA) rekao da URA nije spremna da povuče sporni zakon, već da ga želi promijeniti. URA je ključni član koalicije „Crno na bijelo“, jednog od tri bloka koji čine novu većinu.
„Nećemo glasati za povlačenje Zakona o slobodi religije. Crnoj Gori je potreban zakon … ali potreban joj je moderan zakon i zakon koji nije diskriminatoran ”, rekao je Adžić za televiziju A1. “Mislimo da bi osporeni dijelovi zakona mogli biti uklonjeni ili revidirani”, dodao je.
Na parlamentarnim izborima održanim 30. avgusta, tri opoziciona bloka osvojila su tanku većinu od 41 od 81 mjesta u parlamentu, zbacivši s vlasti dugogodišnju Demokratsku partiju socijalista, DPS.
Prosrpska koalicija Za budućnost Crne Gore osvojila je 27 mandata, Mir je naša nacija deset, a Crno na bijelom četiri mjesta.
Ukidanje zakona koji je usvojila odlazeća vlada predvođena DPS-om ključni je zahtjev alijanse Za budućnost Crne Gore, čiji je lider Zdravko Krivokapić predložen za novog premijera.
- septembra rekao je da će nova vlada povući zakon, što je naljutilo veliku srpsku zajednicu i Srpsku pravoslavnu crkvu. Insistirao je da je to ugrozilo imovinska prava.
- septembra jedan od lidera Demokratskog fronta, koji je dio saveza, Milan Knežević, također je pozvao na povlačenje zakona u parlamentu. Knežević je takođe upozorio da je povlačenje zakona preduslov za pregovore o formiranju nove vlade.
“Tražićemo od Zdravka Krivokapića i nove skupštinske većine da povuku Zakon o slobodi veroispovesti i potpišu osnovni sporazum sa Srpskom pravoslavnom crkvom pre nego što se formira nova] vlada”, rekao je Knežević u saopštenju za javnost.
Otkako je posljednji parlament usvojio zakon u decembru 2019. godine, desetine hiljada sveštenika, vjernika i pristalica Srpske pravoslavne crkve javno su prosvjedovali tražeći njegovo povlačenje. Srpska crkva – čiji su odnosi s odlazećom vladom već bili loši – tvrdila je da će zakon omogućiti državi da joj oduzme imovinu.
Zakon je tražio stvaranje registra svih vjerskih objekata i lokaliteta u vlasništvu nezavisne kraljevine Crne Gore prije nego što je 1918. godine postalo dijelom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u kojoj dominiraju Srbi, a kasnije je preimenovano u Jugoslaviju.
Arhiepiski sabor Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori rekao je 1. oktobra da je Crkva posvećena što skorijem zatvaranju ovog pravnog pitanja.
„Očekujemo da će sastavnici nove crnogorske vlade usvojiti pravni tekst zasnovan na poštivanju slobode vjere, crkvene stvarnosti, crnogorskog ustava i međunarodnih standarda“, navodi se u njihovom saopćenju za javnost.
Sad odlazeći vladini i crkveni timovi nisu se usuglasili oko izmjena zakona 21. juna, nakon što je Crkva odbila vladin prijedlog da se preregistrira, insistirajući da u Crnoj Gori postoji vijekovima.
Tokom pregovora, vlada je svim vjerskim skupinama pružila priliku da dokažu vlasništvo nad imovinom pred sudovima, a ne pred Direkcijom za nekretnine, kako sada zakon kaže. Međutim, vlada je i dalje željela da se Crkva registrira.
