Home » Politika » Krv na Kavkazu, rat se vratio.
Nagorno-Karabah Armenija i Azerbajdžan
Nagorno-Karabah Armenija i Azerbajdžan

Krv na Kavkazu, rat se vratio.

U JEDNOM VIDEU Azerbejdžanski tenk stoji u plamenu. U drugom se Armenski raznesen dronom u prašinu. Borba iz vatrenog oružja na trupe koje se povećavaju na padini brda. Jedan od najneodršivijih sukoba na svijetu, zbog spora regije Nagorno-Karabah, ponovno je poludio, prijeteći da će Armeniju i Azerbejdžan uroniti u rat u cjelini. U samo pet dana borbe ubijeno je više od 100 ljudi.

Obje strane krive drugu za nasilje, iako se čini da je Azerbajdžan već neko vrijeme pripremao ofenzivu za oporavak barem dijela Nagorno-Karabaha. Borbe su probudile uspomene na rat koji je devastirao regiju 1990-ih. Rakete su padale na armenske položaje širom separatističke enklave, uključujući Stepanakert, glavni grad. Azerbejdžan je rekao da je zauzeo nekoliko sela. Obje su zemlje proglasile ratno stanje i mobilizirale trupe. Armenija je optužila Tursku, glavnog saveznika Azerbejdžana, da je oborio jedan od njezinih ratnih aviona; Turski su dužnosnici to porekli.

Armenija je granatirala drugi po veličini azerbejdžanski grad Ganja.
Snage također napadaju druge regije teškim topništvom iz Armenije, kaže Azerbejdžansko Ministarstvo obrane

Nagorno-Karabah je bio dio Azerbejdžana pod Sovjetskim Savezom. Kako se carstvo raspadalo, izbili su sukobi između njegove armenske većine koja je tražila uniju s Armenijom ili neovisnosti i azerbejdžanske manjine.

To se pretvorilo u rat koji je vidio zvjerstva s obje strane. Prije prekida vatre 1994. oko 30 000 ljudi je ubijeno i raseljeno oko 1 milijun ljudi. Regija je od tada pod kontrolom Armenskih snaga, iako je još uvijek međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana. Armenci također zauzimaju okolna područja, povezujući enklavu s Armenijom.

Međunarodno posredovanje nije uspjelo postići proboj. Nikol Pašinjan, armenski premijer od 2018., činio se otvorenim za razgovore kada je došao na dužnost, ali se u međuvremenu vratio na čvršću poziciju. U govoru prošle godine pozvao je na ujedinjenje Nagorno-Karabaha s Armenijom. Azerbejdžanski jaki predsjednik Ilham Aliyev od tada je odbacio pregovore. Svađe na tom području događaju se redovito. Najmanje 16 ljudi, uključujući azerbejdžanskog generala, ubijeno je u sukobima sjeverno od enklave u julu.

Strah je da je Azerbejdžan sada spreman vratiti cijelu enklavu. “Ovo je ozbiljnija eskalacija, puno bolje pripremljena, s više vojnika, koja se istodobno događa na svim dijelovima crte bojišnice”, kaže Olesya Vartanyan, analitičarka s Kavkaza u Međunarodnoj kriznoj skupini, think-tanku sa sjedištem u Bruxellesu. “Pored teškog naoružanja, vidimo i pješaštvo, vidimo još mnogo helikoptera i mase bespilotnih letjelica”, kaže ona. Sukobi prijete prelijevanjem na civilna područja. Izravni rat mogao bi ugroziti ključne cjevovode. Regija je smještena blizu zemalja koje naftu i plin iz Azerbejdžana u Gruziju dovode u Tursku.

Nagorno-Karabah, Armenija, Azerbejdžan

Novi faktor je veće sudjelovanje Turske. Turska je uvijek politički podržavala Azerbejdžan (Azeristi su etnički bliski Turcima), ali sada se čini da su snažniji nego ikad i vojno podupirani, kaže Thomas de Waal iz think-tanka Carnegie Europe. Za razliku od ostalih vanjskih sila, uključujući EU, Ameriku i Rusiju, koje su zatražile prekid borbi, Turska je pozvala Azerbejdžan da nastavi dalje. Njezin predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je 28. septembra da će mir u regiju doći tek kad se Armenija povuče iz Nagorno-Karabaha. Njegov glasnogovornik dodao je dan kasnije da je Turska “u potpunosti spremna” pomoći Azerbajdžanu da oporavi enklavu. Turska već opskrbljuje svog saveznika naoružanim bespilotnim letjelicama, koje su korištene u borbama. Neka izvješća kažu da je vlada gospodina Erdogana poslala sirijske plaćenike u pomoć.

Azerbejdžan se može zadovoljiti samo djelomičnim dobicima. Ali eskalacija ili dublje Tursko sudjelovanje moglo bi izazvati sukob s Rusijom, koja također prodaje oružje Azerbajdžanu, ali ima ugovor o međusobnoj obrani s Armenijom. U teoriji, budući da Nagorno-Karabah formalno nije dio Armenije, Azerbejdžan može tamo raditi “što god želi”, a da ne izazove Ruski odgovor, kaže Andrej Kortunov, šef Ruskog Vijeća za međunarodne poslove. “Ali to ne znači da će Rusija sjesti na svoje ruke.”

Do sada je Rusija samo tražila od Turske da podrži prekid vatre. “Rusi ne žele biti uključeni i radije igraju ravnotežu i žele biti posrednici”, kaže gospodin de Waal. “Ali ako je Armenski teritorij napadnut, oni nemaju drugu mogućnost nego obraniti Armeniju.” Turska i Rusija su već zapletene u dva posrednička rata, u Libiji i Siriji. Prijete opasnošću da se bore protiv trećeg i na Kavkazu.

U JEDNOM VIDEU Azerbejdžanski tenk stoji u plamenu. U drugom se Armenski raznesen dronom u prašinu. Borba iz vatrenog oružja na trupe koje se povećavaju na padini brda. Jedan od najneodršivijih sukoba na svijetu, zbog spora regije Nagorno-Karabah, ponovno je poludio, prijeteći da će Armeniju i Azerbejdžan uroniti u rat u cjelini. U samo pet dana borbe ubijeno je više od 100 ljudi. Obje strane krive drugu za nasilje, iako se čini da je Azerbajdžan već neko vrijeme pripremao ofenzivu za oporavak barem dijela Nagorno-Karabaha. Borbe su probudile uspomene na rat koji je devastirao regiju 1990-ih. Rakete su padale na…

Review Overview

0%

User Rating: Be the first one !

About AVIONER

Leave a Reply

x

Check Also

Vlada Kosova usvojila je plan za sprovođenje sporazuma potpisanog sa SAD-om

Reklama u blizini aerodroma u Prištini nakon što je Donald ...

Elbasan Glavni grad kriminala' u Centralnoj Albaniji

‘Glavni grad kriminala’ u Centralnoj Albaniji

Na sastanku organizovanom 5. oktobra u Elbasanu, u centralnoj Albaniji, ...

CLOSE
CLOSE