Slavuj.net Dobar glas bolji sadržaj
VLADIMIR PUTIN i njegovi zvaničnici odbijaju da javno izgovore ime Alekseja Navaljnog, vodećeg protivnika Kremlja. Ali u Berlinu, gdje se gospodin Navalny oporavlja u bolnici od svog trovanja u Sibiru 20. avgusta, o njemu se govori u gradu. Milostivo, 7. septembra izašao je iz medicinski izazvane kome. Njemački ljekari upozoravaju da je prerano za procjenu dugotrajne štete po njegovo zdravlje. Šteta za odnose Njemačke s Rusijom, već je jasna.
Malo se globalnih lidera poznaje otkad su gospodin Putin, inaugurirani 2000. godine, i Angela Merkel, koja je pet godina kasnije preuzela dužnost njemačke kancelarke. U kriznim trenucima razgovarali su svakodnevno. Ali poznavanje je iznjedrilo određeni prezir. 2014. godine, zasićen lažima g. Putina oko Ukrajine, kancelar je pritisnuo ostatak EU da nametne ekonomske sankcije Rusiji. Prkoseći očekivanjima i dobar dio njemačkog poslovnog lobija, održavaju se od tada. Od tada neprestano nagomilavanje ruskih prekršaja, uključujući opsežno hakiranje računarskih sistema Bundestaga 2015. godine i kremilsko ubojstvo čečenskog disidenta u berlinskom parku, dodatno je pogoršalo raspoloženje.
Odgovor gospođe Merkel na napad na gospodina Navalnyja, uključujući zahtjeve (još uvijek neispunjene) za temeljitom ruskom istragom, bio je nekarakteristično asertivan. Trovanje je prorijedilo redove njemačkog uobičajenog Putina-Verstehera (“razumijevači”), otvorivši joj prostor za poduzimanje daljnjih mjera. Na razini EU-a mogući su zadani način njemačke vanjske politike, “horizontalne” sankcije, tj. Koje nisu usmjerene na određene zemlje – temeljene na kršenju zabrana hemijskog oružja od strane trovača. Ipak, rasprava u Njemačkoj bila je usredotočena na Sjeverni tok 2, gotovo dovršeni podmorski cjevovod od 9,5 milijardi eura (11 milijardi dolara) koji bi mogao udvostručiti isporuke plina s ruskog poluotoka Jamal do njemačke obale, a odatle do ostatka Europe.
Istočni Europljani i Amerikanci gnušaju se Sjevernog toka 2 zbog toga što, kako oni vide, predaju polugu i gotovinu Kremlju i podrivaju tranzitne takse koje je Ukrajina zaradila od postojećeg kopnenog cjevovoda. (Poljski ministar svojedobno je projekt usporedio s naci-sovjetskim paktom 1939.) Gospođa Merkel, koja je naslijedila Sjeverni tok 2 od Gerharda Schrödera, svog prethodnika Putina i Verstehera, povjerila se evropskim kolegama da nije ljubitelj projekta . Ipak, godinama se, u skladu s njemačkom tradicijom koja nastoji odvojiti energetske ugovore s Rusijom od geopolitike, opirala molitvama da je napusti.
Sada postoje znakovi pomaka. Šestog septembra Heiko Maas, ministar vanjskih poslova, rekao je da bi nastavak ruskog zidanja nad gospodinom Navalnyjem mogao “prisiliti” Njemačku da preispita posao o plinovodu. Gospođa Merkel dala je do znanja putem svog glasnogovornika da se složila. To “podiže ulog”, tvrdi Janis Kluge, ruska posmatračica iz Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove. Iako nisu ponuđeni detalji, gospođa Merkel ne bi se pomaknula s mjesta bez plana.
Ipak, to je možda više pokušaj istiskivanja gospodina Putina nego stvarna prijetnja. Zaokret na Sjevernom toku 2 razbjesnio bi njemačke poslovne ljude i mogao bi zatražiti plaćanje milijardi eura mnogim evropskim kompanijama. Gospođa Merkel je navodno rekla svojoj stranci da ostaje neodlučna kako dalje. I mnogi u njenom kampu su zabrinuti da se dogovore. “Uokvirivanje odgovora samo putem Sjevernog toka 2 odvratilo bi pažnju od ruskog kršenja OPCW-a [Organizacije za zabranu kemijskog oružja]”, kaže Roderich Kiesewetter, zastupnik kršćanskih demokrata gospođe Merkel, koji bi više volio odgovor širom Europe.
Sa Bjelorusijom je slika jasnija. EU bi trebala izreći zabranu putovanja i zamrzavanje imovine bjeloruskim zvaničnicima odgovornim za namještene izbore u kolovozu i za brutalni tretman koji je uslijedio nakon njih, nedavno Mariji Kolesnikovoj, lideru opozicije, pritvorenoj 7. septembra. Formalno, rasprave o sankcijama za Bjelorusiju i Rusiju vode se zasebnim tragovima. Ali dok gospođa Merkel odmjerava svoje mogućnosti nad Rusijom, eskalacija u Minsku neće joj biti daleko od misli.
