Slavuj.net Dobar glas bolji sadržaj
Promjene u regulatornom okviru Njemačke i Austrije dodatno će pogoršati stanje na hrvatskom tržištu rada i izazvati manjak radnika. Očekivanja su to savjetnika za radnu politiku i zapošljavanje HGK Davorka Vidovića povodom njemačkog otvaranja za kvalificirane radnike Zapadnog Balkana 1. ožujka te austrijskog za hrvatske državljane, kroz zapošljavanje bez radne dozvole od 1. srpnja.
Ističe da za njih Hrvatska nije skroz spremna, najviše zbog kašnjenja u reformi obrazovnog sustava i zaostajanja u plaćama unatoč rastu zadnje 2-3 godine. To bi, kaže, mogle popraviti nove mjere, npr. rast minimalne plaće na 5000 kn, uz kompenzaciju iznosa povećanja najviše ugroženim poslodavcima i branšama, ali i poslodavci bi mogli puno učiniti s pretvaranjem ugovora na određeno (21%) u ugovore na neodređeno vrijeme.
To ih ne bi koštalo, a mogli bi zaustaviti odlazak radnika iz RH, kaže Vidović dodajući da nas ne čeka samo veliki porast dnevnih migranata, što je bio i slovenski slučaj pa iz Maribora dnevno 16.000 ljudi odlazi na rad u Austriju.
Povećati benefite
Naime, iako će
najviše pogođeni biti poslodavci SZ Hrvatske, gdje su u radnointenzivnoj
industriji plaće ispod prosjeka RH i znatno ispod npr. Grada Zagreba,
Austrija, kaže, zbog dinamičnog gospodarstva, visokog standarda i plaća
te solidne razine radno-pravne zaštite austrijskih radnika, može biti
zanimljiva i za odlazak ljudi iz drugih krajeva.
Zbog njemačkog zakona, pak, hrvatske poslodavce očekuje ono što nisu mogli sanjati – utakmica s njemačkim poslodavcima glede konkurentnosti u privlačenju radnika iz regije. Razlog? Od lani izdanih 73061 hrvatske dozvole za rad strancima, čak 85% odnosi se na radnike iz regije: 31.214 iz BiH, 14.549 iz Srbije, 8442 s Kosova, 6052 iz Sjeverne Makedonije, 3105 iz Albanije te 537 iz Crne Gore.
